Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji suočenih sa problemima povezanim sa neizlječivom bolesti. Cilj zdravstvene njege palijativnog bolesnika je umanjiti ili odgoditi patnju i bol, pomoći i osigurati bolesniku kvalitetan život, omogućiti održanje dostojanstva u procesu umiranja te pružanje podrške obitelji koja sudjeluje u zbrinjavanju bolesnika. Proces provođenja palijativne skrbi je kompleksan i zahtijeva angažman cijelog tima dobro educiranih stručnjaka, a to su liječnici, medicinske sestre, fizioterapeut, psiholog, socijalni radnik i duhovnik. Tim je glavno sredstvo djelovanja a upravo su interakcijski procesi među članovima od vitalne važnosti za uspjeh.

Kako do nas:
Adresa: Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb “Sveti Rafael” Strmac, Strmac naselje 4, Šumetlica, 35404 Cernik
E-mail: narucivanje@bolnicasvetirafael.eu
Informativno-koordinacijski centar: 035/386-703
Fax: 035/386-772

Potrebna dokumentacija:

Na odsjek palijativne skrbi prima se bolesnik koji boluje od uznapredovale maligne bolesti, kada je završeno i nalazom onkologa okončano liječenje i preporučena simptomatska terapija i palijativna skrb. Pod bolesnikom kome je potrebna palijativna skrb podrazumijeva se i bolesnik u terminalnoj fazi zatajenja bilo kojeg organskog sustava, kada su iscrpljene sve mogućnosti akutnog liječenja. Za bolesnike koji su u terminalnoj fazi zatajenja nekog organskog sustava potrebna je preporuka liječnika specijaliste iz akutne bolnice iz koje se bolesnik premješta na nastavak liječenja u našu bolnicu. Dobiveni nalaz se dostavlja putem faxa, e-maila ili osobno (potrebno je navesti ime i prezime, adresu te broj telefona kontakt osobe). Navedenu dokumentaciju svakodnevno pregledava liječnički konzilij u dogovoru sa ostalim članovima palijativnog tima te se povratna informacija javlja u kratkom roku (1-3 dana) na navedeni kontakt broj. Kod obavijesti o prijemu bolesnika na palijativnu skrb je potrebna uputnica liječnika obiteljske medicine sa odgovarajućom dijagnozom ili interna uputnica iz druge zdravstvene ustanove (opća bolnica, specijalna bolnica).
Pri dolasku u našu Ustanovu je potrebno svu postojeću dokumentaciju predati Jedinicu za centralno naručivanje (Informativno-koordinacijski centar).           

Prijem na Odsjek za palijativnu skrb:

Pri dolasku na odsjek obavlja se razgovor  liječnika i  odjelne sestre sa bolesnikom i najbližom obitelji, kao i  s ostalim članovima tima koji se uključuju u proces skrbi tijekom cijele hospitalizacije. Također slijede informacije o samom smještaju i liječenju bolesnika, dogovara se planirano vrijeme boravka, odnosno trajanja palijativnog liječenja, razgovara se sa bolesnikom i obitelji, poštuju se i uvažavaju Vaše želje i naše mogućnosti.

Osnovne informacije:

Na Odsjeku palijativne skrbi nalazi se 9 bolesničkih soba sa ukupno 15 postelja. Vrijeme posjeta na odsjeku je od 9- 19 h, obitelj može biti uz bolesnika tijekom cijelog dana. Informacije o bolesnicima na hospitalizaciji možete dobiti svakodnevno na broj telefona Odsjeka za palijativnu skrb : 035/386-715

Sve ostale važne informacije možete pogledati u informtivnom letku.

Odlazak na vikend:

Odlazak na vikend dogovara se s liječnikom.Pacijent odlazi u pratnji obitelji.>Za vrijeme boravka na vikendu zabranjeno je koristiti bilo kakvu vrstu zdravstvene zaštite u drugim zdravstvenim ustanovama.

Tim palijativne skrbi:

Odjelni liječnici:

Mr. sc. Jelena Jurić, dr.med. spec. kir.

Danijel Tadić, dr.med.

 

Ostali članovi palijativnog tima su liječnik psihijatar, medicinske sestre, socijalni radnik, psiholog, fizioterapeut, duhovnik.

 

Prvostupnica sestrinstva:
Antonija Pejaković Ličina, bacc.med.techn.

Rad palijativnog tima:

Multidisciplinarni tim se sastoji od različitih zdravstvenih i nezdravstvenih struka. Svaki član tima ima svoju ulogu u životu palijativnog bolesnika, i bez te uloge lanac ne bi bio potpun. Dobra komunikacija u timu je ključni dio uspjeha. Ono što nas vodi u našem djelovanju jest ljubav prema bližnjemu koja se očituje kao dostupnost, prihvaćanje, razumijevanje i slušanje. Bolesniku pristupamo holistički, u središtu pozornosti nije samo bolest, odnosno bolesni organ nego cijela osoba sa svim svojim psihološkim, društvenim i duhovnim problemima. Cilj je dizanje kvalitete života i smanjenje patnje umirućih i njihovih obitelji, bolesnik je u središtu događanja te u svakom trenutku osoba koju treba poštovati i koja o svemu odlučuje. Cilj nam je da ova patnja ne bude proživljena u samoći i napuštenosti nego da bude okružena humanošću.

Uloga liječnika:

Udovoljiti zahtjevima kontinuirane i sveobuhvatne medicinske skrbi tijekom progresije bolesti. Potreban je strpljiv i ohrabrujući razgovor koji ulijeva povjerenje. Davanje uputa o primjeni analgetika (bolesniku i članovima obitelji ili drugoj osobi koja skrbi o bolesniku).

Uloga i odgovornosti medicinske sestre:

– štititi bolesnika i njegovu sigurnost
– osigurati privatnost i očuvati dostojanstvo
– štititi prava, načela, vrijednosti i osobnost
Sestra je odgovorna da ne dođe do napuštanja bolesnika u zadnjim fazama bolesti. Bolesnik poziva u pomoć verbalno i neverbalno –  i kad ne kaže, sestra će uočit da pati. U određenom trenutku ne traži lijek – poziva u pomoć da mu se pomogne suočiti s određenim iskustvom ili očekivanjem.
Medicinske sestre/tehničari. Su dravstveni profesionalci koji su uz bolesnika 24 sata.

Pri dolasku bolesnika na odsjek:
upoznavanje s odjelom i djelatnicima na odjelu. kupanje bolesnika na strečeru u kupaonici.odlazak u bolesnikovu sobu. fizikalni pregled bolesnika (“od glave do pete”). razgovor s bolesnikom i obitelji (sestrinska anamneza).timski sastanak te podjela zadataka prema potrebama bolesnika.

Naši najvažniji zadaci: komunikacija s bolesnikom i njegovom obitelji.zdravstvena njega i zbrinjavanje bolesnikovih osnovnih potreba. procjena i liječenje boli.

Uloga psihologa:

Psihološka skrb uključuje uspostavu emocionalne i psihološke dobrobiti bolesnika i njegove obitelji, kao i članova tima. Osnovnu psihološku skrb pružaju svi članovi tima, a po potrebi, intenzivnije se uključuje i psiholog. Psiholog procjenom, kroz proces, prikuplja niz informacija i podataka o utjecaju bolesti na bolesnika i obitelj i upoznaje se s poteškoćama i problemima koji utječu na psihološku dobrobit i kvalitetu života. Dalje u radu s bolesnikom provodi psihoedukaciju, podučava pacijenta i pomaže mu uvježbavati psihološke postupke uklanjanja boli, smanjenja simptoma anksioznosti i depresije, upravljanja stresom… Pruža podršku u nošenju s brojnim gubicima i strahovima i drugim emocijama, posebno u trenucima krize, pomaže da ih osvijesti i izrazi, da ojača snage u sebi; ohrabruje pri opraštanju. Priprema pacijenta za razgovor s liječnikom ili drugim članovima tima, kao i za vikend izlazak ili odlazak kući. Pomaže i članovima obitelji kroz procjenu kako oni doživljavaju bolest svoga člana i kako se nose s njom, normalizaciju emocija, psihoedukaciju (o utjecaju bolesti na osobu, adekvatnim strategijama suočavanja, komunikaciji…), savjetovanje i podršku te potičući adekvatnu komunikaciju kako s bolesnom osobom tako i s članovima palijativnog tima. Kroz psihoedukaciju i podršku pruža stručnu pomoć i ostalim članovima tima. Također informira tim o kognitivnim ograničenjima,  emocionalnim teškoćama osobe, te s njima razmjenjuje informacije, predlaže i dogovara daljnje tretmane i intervencije uvažavajući želje i potrebe bolesnih osoba nastojeći smanjiti patnju i poboljšati kvalitetu života bolesnika i obitelji.

Uloga socijalnog radnika:

Rad socijalnog radnika u palijativnom timu podrazumijeva djelovanje koje je usmjereno na stručno, kvalitetno i ažurno rješavanje socijalne problematike pacijenata. Uloga je da  identificira resurse, nudi savjetovanje, usluge podrške i praktične intervencije, obzirom da socijalni rad podrazumijeva čovječnost na djelu, jer pacijenti nemaju vremena čekati! Socijalni radnik pomaže u ispunjavanju nedovršenih socijalnih pitanja. Svojim aktivnostima pomaže pojedincima i obiteljima u rješavanju teškoća društvenog i osobnog karaktera, njihovu sprječavanju i obavljanju. Prikuplja socio-anamnestičke podatke, aktivno sudjeluje na odjelnim i drugim sastancima i sintezama, informira članove tima o svim poduzetim radnjama iz sustava socijalne skrbi i o novonastalim obiteljskim i drugim socijalnim prilikama pacijenata ukoliko do njih dođe.
Sudjeluje u planiranju pruzimanja pacijenta s liječenja, te u dogovoru s timom, pacijentom i obitelji pronalazi se adekvatno rješenje, da li je u pitanju prelazak u neku drugu bolnicu, kući ili u neki drugi oblik skrbi izvan vlastite obitelji ( kao što su smještaji u domove, udomiteljske obitelji i sl.).
Obitelji se pruža pomoć i podršku u pogrebnom planiranju, a pogotovo za one pacijente koji nemaju nikoga od članova svojih obitelji, kao što su beskućnici i drugi. Socijalni radnik često surađuje s brojnim institucijama pogotovo za osobe koje nisu više u mogućnosti samostalno donositi odluke, a nemaju skrbnika. Daje pomoć obitelji u vremenu kada dođe do gubitka člana obitelji te kako se dalje nositi s njegovim gubitkom, zajedno s ostatkom tima.

Uloga fizioterapeuta:

Procjenjuje funkcionalnu sposobnost i u skladu s procjenom kreira program vježbi s ciljem prevencije komplikacija dugotrajnog ležanja u skladu s mogućnostima osobe s kojom radimo poboljšati njeno trenutno stanje u što većoj mjeri i što duže ga održati u najvišoj mogućoj razini. Neizostavan element prilikom kreiranja fizioterapijskog plana je poštivanje želja i motiva pacijenta, te kvalitetna komunikacija pomoću koje se ostvaruje povjerenje. U radu koristimo sve fizioterapijske procedure za smanjenje boli i postizanja osjećaja ugode (termoterapiju, elektroterapiju…), ali naglasak je na aktivnosti pacijenta, potrebno je neprestano inzistirati na aktivnom pokretu koji pruža najviše i kojega drugim terapijskim procedurama ne možemo zamijeniti. Nadalje naglasakje i na rukama fizioterapeuta tj. na dodiru koji govori više nego riječi, ulijeva sigurnost, povjerenje, ugodu i opuštanje, na kvalitetan način prihvaća i adaptira tonus mišića. Potrebno je biti uz osobu i učiniti mu što ugodnijim život na palijativnom odjelu, pravilnim pozicioniranjem ležećeg položaja u krevetu ili sjedećeg položaja u krevetu, stolici ili kolicima te mu na taj način omogućiti što veći odmor, uštedu energije i ugodu. To uključuje i informiranje i savjetovanje bolesnika i poduku njegove obitelji o bolesti. Aktiviranje bolesnika u što veći dio aktivnosti svakodnevnog života, npr. okretanje u krevetu, osobnu higijenu, posjedanje. Nastojanje oko postizanja što veće samostalnosti u kući, šetnjama i druženju…
Fizioterapeut radi procjenu, savjetovanje i edukaciju o upotrebi pomagala (hodalica, štaka, ortoza, proteza…).
Susrećemo čovjeka koji je na kraju svoga života i koji se suočava sa boli, činjenicom da ovisi o drugima, ne mogućnošću kretanja i sl. Većinom su to novi životni izazovi s kojima se nije dosada osoba susretala. Fizioterapeut, u suradnji s timom, pomaže osobi adekvatno nositi s tim. Koliko znači bolesnoj osobi ako može objedovati u sjedećem, a ne ležećem položaju, ako može napraviti nekoliko koraka po sobi ili do toaleta?
Najveća odgovornost cijelog tima pa tako i fizioterapeuta jest promijeniti prepuštenost, pasivnost čovjeka kojeg susrećemo te što duže očuvati dostojanstvo čovjeka pravilnim pozicioniranjem, uklanjanjem boli, prevencijom komplikacija dugotrajnog ležanja i suradnjom s ostalim članovima tima.
Upravo zato je timski rad izazov koji se stavlja ispred fizioterapeuta, medicinske sestre i ostalih članova palijativnog tima, manje od toga ne smijemo prihvatiti.

Uloga duhovnika:

Duhovni rad na palijativnom odjelu ima za cilj pomagati zdravstvenim djelatnicima u pratnji bolesnika i njihovih obitelji u teškim trenucima bolesti i samoće, kao i u trenucima žalovanja kada ih napuštaju njihovi najbliži. To znači biti blizu svima koji trpe, bilo tjelesno, duševno ili duhovno. U našoj bolnici djeluje Pastoralna služba.Zadatak Pastoralne službe je zajedno s bolesnikom otkriti njegove duhovne potrebe..  U pastoralu sudjeluju: redovnici, redovnice, bolnički kapelan, pastoralni tim, svi suradnici i volonteri. Svi koji djeluju u pastoralu na našem odjelu djelom i riječju svjedoče Radosnu vijest spasenja koja nam je darovana u Kristu, uvijek poštujući slobodu, vjeru i vrijednost svake osobe. Na odjelu se ostvaruje suradnja između pastoralnih i zdravstvenih djelatnika u smislu dobre komunikacije i izmjeni informacija između voditelja tima i svih koji u njemu sudjeluju. Dijelimo informacije i saznanja o potrebama pacijenta, njegovim doživljajima i željama U timu je važno produbiti znanje i svijest o vrijednosti i potrebi sakramenta Bolesničkog pomazanja, koji je često izvor utjehe i smirenosti u trpljenju ili snaga za miran prelazak u vječnost. Za razgovor, susret i sakramente na palijativnom odjelu trajno je dostupan bolnički kapelan – duhovnik. U dijalogu se često dođe do želje za susretom sa Stvoriteljem života i izmirenjem sa svima; sa sobom, s drugima i s Bogom. Naša prisutnost, naša molitva, naše ponašanje i djela često dovode do toga da se osoba pomiri s Bogom i primljenim Bolesničkim pomazanjem sretno prijeđe u vječnost. Koje li radosti za sve nas kada možemo dostojanstveno i s ponosom ispratiti osobu k Bogu! Važno je da bolesnik prepozna i susretne onoga tko će mu pomoći prihvatiti njegovu situaciju i živjeti što mirnije završnu fazu svoga života.

Povjerenje je jedna od najvažnijih stavki u našem radu!

Nije važno činiti velike stvari, već male stvari s velikim srcem

– Majka Tereza